-
logaritamsko računalo
William Oughtred izradio je 1622. godine logaritamsko računalo. Računalo je moglo obavljati mnoge računske operacije, a rezultat se dobivao pomicanjem središnjeg ravnala. Najviše su ga koristili inženjeri i tehničari, a ostao je u upotrebi sve do izuma elektroničkog kalkulatora. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. Bio je to prvi takav stroj nakon stroja za računanje kojeg je izradio Wilhelm Schickard 1623. -
Leibnizov kalkulator
Gottfried Leibniz napravio kalkulator - mehanički stroj koji je uz zbrajanje i oduzimanje mogao i množiti i dijeliti. -
diferencijalni stroj
Charles Babbage (1791.-1871.) počinje raditi "diferencijalni stroj" za izradu logaritamskih tablica. Stroj je bio pokretan vodenom parom i bio je potpuno automatiziran. Ideju diferencijalnog stroja napušta kada mu na pamet dolazi nova i puno bolja ideja. -
analitički stroj
Charles Babbage dizajnira analitički stroj. To je potpuno novi koncept računala. Stroj se upravlja bušenim karticama, a imao je dva osnovna dijela: procesni dio i memoriju. Babbage za života stroj nije dovršio jer je njegova ideja bila prenapredna za tadašnju tehnologiju. 1863.god. Sheutz i Wiberg su konačno izgradili ovaj stroj -
sortirni stroj
Herman Holerith napravio elektromehanički stroj za obradu podataka. Bio je pokretan baterijama, a za unos podataka je koristio bušene kartice. 1890 godine takvo računalo je bilo upotrebljeno za obradu popisa stanovništva SAD-a. Brojanje je na ovaj način bilo tri puta brže od ručnog prebrojavanja. -
Z3
Konrad Zuse kontruira prvo programibilno elektromehaničko računalo, Z3, koje je koristilo binarnu algebru -
Mark 1
Uz pomoć IBM-a, profesor Howard Aiken napravio je na Harvardskom sveučilištu prvo digitalno računalo sa elektromehaničkim releima - Mark1. Bio je to prvi stroj koji je mogao riješiti dugačke popise matematičkih problema. Koristio je bušene kartice, a korišten je do 1959 u američkoj mornarici. -
ENIAC
Inženjeri John Eckert i John Mauchly, napravili su prvo elektroničko računalo – Eniac. Bilo je sastavljeno od 18000 elektronskih cijevi (koje su često pregorjevale), trošilo je veoma mnogo električne energije, bilo je teško 30 tona, i zauzimalo je površinu od 1500 m2 -
Period: to
1. generacija (1946. - 1958.)
Računala 1. generacije bila su ogromna, teška, izvodila su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi, zagrijavala su se i često kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. Kao ulazni medij koriste se bušene kartice i papirne vrpce. Prvo uspješno komercijalno računalo (46 komada) te generacije je UNIVAC korišten za obradu popisa stanovništva SAD-a. To je prvi stroj sposoban za obradu numeričkih i nenumeričkih podataka! -
UNIVAC
Remington Rand je razvio prvu generacija elektroničkih računala Univac I (Universal Automatic Computer). Bila su napravljena od tranzistora, obavljala su tisuće računskih operacija u sekundi. Bila su 1000 puta brža od Mark1. -
Period: to
2. generacija (1959. - 1963.)
Pronalaskom tranzistora 1947. god. bilo je moguće na istim načelima razviti manja, pouzdanija i brža računala. Prva računala sa tranzistorom proizvode se od 1957. U programiranju računala prelazi se na uporabu simboličkog jezika (Assembler, COBOL, FORTRAN). Računala imaju veći kapacitet memorije. Velika pažnja dana je tehničkim rješenjima ulaznih i izlaznih jedinica. Kao ulazni medij razvijaju se magnetske vrpce i magnetski diskovi. Program unosi u radnu memoriju računala! -
Period: to
3. generacija (1964.- 1970.)
Veći broj tranzistora se logički povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio pri izradi računala. Hardware računala se usavršava, smanjuje, računala troše manje energije. Brzina obrade podataka je veća kao i pouzdanost u radu. Programiranje računala olakšano je uporabom viših programskih jezika. Ostvarila se mogućnost istovremene neovisne obrade podataka prema nekoliko programa i mogućnost priključivanja terminala koji omogućuju daljinsku obradu podataka. -
Period: to
4. generacija (1971. - 1980.)
Godine 1971. nastao je prvi mikroprocesor koji je pridonio minijaturizaciji računala i povećanju njihove “snage”. Početkom 80- tih god. pojavljuju se prva osobna računala ili PC. Uporaba računala je jednostavna zahvaljujući raznolikom i razvijenom softwareu te jednostavnom načinu korištenja i komuniciranja sa njima. Razvoj hardwarea. Niska cijena, male dimenzije računala. Koriste se programski jezici visoke razine razumljivi programerima i korisnicima. -
Period: to
5. generacija (1980. - 2016.)
Počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih god. s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.
