-
Logaritamsko računalo
Sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. -
Pascalina
Mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. Bio je to prvi takav stroj nakon stroja za računanje kojeg je izradio Wilhelm Schickard 1623. -
Leibnizov kalkulator
Mehanički stroj koji je uz zbrajanje i oduzimanje mogao i množiti i dijeliti. -
Diferencijalni stroj
Mehaničko računalo specijalne namjene. Dizajniran za računanje polinomnih funkcija, no pošto se logaritamske i trigonometrijske funkcije mogu aproksimirati polinomima, ovaj stroj može se upotrijebiti i za aproksimaciju. -
Analitički stroj
Važni korak u povijesti računala, bio je jedan od prvih mehaničkih računala nalik općenitom pojmu današnjeg modernog računala.
Kao osnovnu bazu koristio je binarni brojevni sustav
Imao je ulazno-izlaznu jedinicu
Jedinica za pohranjivanje podatka
Centralna jedinica za obradu podataka -
Sortirni stroj
Stroj je pomoću bušenih kartica koje su sadržavale informacije s popisa stanovništva obradu podataka sveo na samo nekoliko mjeseci.Stroj je zbrajao podatke s bušenih kartica pomoću elektromagnetskih brojila. Za svoj rad stroj je koristio električnu energiju dobivenu iz baterija. -
Z3
Z3 je elektromehaničko računalo koje je dizajnirao Konrad Zuse. To je bilo prvo radno programirano, potpuno automatsko digitalno računalo. [1] Z3 je sagrađen s 2.000 releja, implementirajući 22-bitnu duljinu riječi koja je radila na frekvenciji sata od oko 5-10 Hz. [2] Programski kod [3] i stalni podaci pohranjeni su na bušeni film. -
Mark1
Harvard Mark I službeno ime IBM Automatic Sequence Controlled Calculator (ASCC), Sveučilište u Harvardu ,[1] i bilo je prvi veći automatsko digitalno računalo u SAD. Mnogi su smatrali da je prvi univerzalni kalkulator. -
ENIAC
Kratica od engleske složenice Electronic Numerical Integrator And Computer i ime je prvog programabilnog računala konstruiranog u Americi pri University of Pennsylvania. ENIAC je bio unikatni proizvod i nikada nije pušten u serijsku proizvodnju.Tijekom rada uočena su dva velika nedostatka ovog računala: mala memorija i mogućnost rješavanja samo dva zadatka za koje je bio napravljen (za druge zadatke trebalo je prespojiti mnogo žica i rekonstruirati stroj). -
Period: to
1.generacija (1946. – 1958.)
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu izmedu 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. -
UNIVAC
UNIVAC je skraćenica od engleske složenice UNIversal Automatic Computer. Zauzimao je prostor od oko 140 m², imao je masu oko 30 tona, a sastojao se od približno 18 000 elektronskih cijevi i 1500 releja. Programiralo se vanjskim slogovima utikača i preklopnika, a ulazno-izlazna jedinica sastojala se od prilagođenih IBM-ovih čitača i bušača kartica. Kapacitet radne memorije bio je 1 kB, uz brzinu računanja oko 5000 zbrajanja u sekundi. -
Period: to
2. generacija (1959. – 1963.)
Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1959. i 1964. Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. -
Period: to
3. generacija (1964. – 1970.)
Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1965. i 1978. Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. -
Period: to
4. generacija (1971. – 2016.)
Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila od 1979. do danas. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. -
Period: to
5. generacija (1980. – 2016.)
Peta generacija računara je još uvijek u razvoju. Bazirat će se na masivnom paralelnom procesiranju i vještačkoj inteligenciji, gdje će računar biti u sposobnosti odlučiti šta je najbolje u tom momentu, sam raditi neke stvari. U principu zadatak naučnika je da u budućem vremenu podare računaru mogućnost "razmišljanja". U to možemo ubrojati robote. Neki roboti su sposobni sami odlučiti neke stvari (ali ipak ograničeno).
