-
Logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo (logaritmar), sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. Bio je to prvi takav stroj nakon stroja za računanje kojeg je izradio Wilhelm Schickard 1623. -
Leibnizov kalkulator
Njemački filozof i matematičar, Gottfreid Wilhelm Leibniz, izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi; Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala -
Diferencijalni stroj
Engleski izumitelj, Charles Babbage, izrađuje nacrt stroja namijenjenog računanju logaritma u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir; nazvao ga je diferencijalni stroj; to je bio vrlo složen i skup projekt, ali stroj nikad nije bio dovršen; ograničenje je opet bila tehnologija koja nije mogla slijediti Babbageove zamisli, ali i financije, budući da je vlada, nakon petnaest godina, prestala financirati njegov projekt -
Analitički stroj
Babbage je dobio ideju za izradu stroja kojim je želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora; tako nastaje analitički stroj za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke; po svojoj građi, stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj; njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas; njegov analitički stroj smatramo mehaničkom pretečom današnjih računala -
Sortirni stroj
Iako je sam popis stanovništva trajao nekoliko mjeseci, obrada tih podataka je trajala nekoliko godina. Taj problem je uočio Herman Hollerith te je 1884. godine izradio “Sortirni stroj”. Stroj je pomoću bušenih kartica koje su sadržavale informacije s popisa stanovništva obradu podataka sveo na samo nekoliko mjeseci. Stroj je zbrajao podatke s bušenih kartica pomoću elektromagnetskih brojila. Za svoj rad stroj je koristio električnu energiju dobivenu iz baterija. -
Z3
Konrad Zuse izrađuje Z3, prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre, a 1943. izrađuje Z4 -
Mark1
Howard Aiken, uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo MARK I; računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova; ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima -
ENIAC
ENIAC je kratica od engleske složenice Electronic Numerical Integrator And Computer i ime je prvog programabilnog računala konstruiranog u Americi pri University of Pennsylvania. ENIAC je bio predstavljen široj javnosti 14. veljače 1946., i radio je sve do 2. studenog 1955. kada je bio demontiran. ENIAC je bio unikatni proizvod i nikada nije pušten u serijsku proizvodnju. -
Period: to
1. generacija (1946. – 1958.)
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu izmedu 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. -
UNIVAC
UNIVAC je skraćenica od engleske složenice UNIversal Automatic Computer i bilo je ime za podružnicu američke tvrtke Remington Rand koja je nastala kupnjom Eckert-Mauchly Computer Corporation, is stvorena je četiri godine poslije stvaranja ENIACa. Tvrtku UNIVAC, je poslije kupila tvrtka Sperry, a ovu tvrtku je kupila tvrtka Unisys. Robni žig Univac još važi i trenutno je u vlasništvu tvrtke Unisys. -
Period: to
2. generacija (1959. – 1963.)
Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1959. i 1964. Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. -
Period: to
3. generacija (1964. – 1970.)
Temeljni element je integrirani krug. Ideju o integriranim krugovima prvi je razvio engleski inženjer Goffrey W.A Drummer dok je radio za Royal Radar Establishment koji je dio Britanskog ministarstva odbrane. On je tu ideju predstavio u Americi 7. svibnja 1952. Drummer je pokušao napraviti integrirani krug 1956. ali bez značajnog uspjeha. -
Period: to
4. generacija (1971. – 2016.)
Možda i najbitnija generacija zbog toga što je donijela mikroprocesor, jedan od najvažnijih dijelova i današnjih računala. Napokon računala su masovnije zaživjeli u domovima običnih računala jer je sada procesor bio tako mali da je mogao stati u dlan ruke, tada je to bilo revolucionarno jer su prije računala zauzimali ili čitavu sobu ili su bili krajnije neprihvatljivi u jednom prosječnom domu. -
Period: to
5. generacija (1980. – 2016.)
Peta generacija računala je još uvijek u razvoju. Bazirat će se na masivnom paralelnom procesiranju i vještačkoj inteligenciji, gdje će računalo biti u sposobnosti odlučiti šta je najbolje u tom trenu , sam raditi neke stvari. U principu zadatak naučnika je da u budućem vremenu podare računalu mogućnost "razmišljanja". U to možemo ubrojati robote. Neki roboti su sposobni sami odlučiti neke stvari (ali ipak ograničeno).
